„Čuveni elektrotehnički strukovnjak, naš zemljak Nikola Tesla, koji je na poziv gradskog načelnika dr. Amruša došao u Zagreb da svojim savjetom podupre Gradsko poglavarstvo u predmetu uvođenja električne rasvjete, razlagao je jučer do podne svoje nazore o načelnim pitanjima tog poduzeća.“

Tesla je tada predstavio svoj projekt proizvodnje, prijenosa i korištenja izmjenične električne struje. U različitim literaturama navodi se da je uvijek spomenuo da se na Plitvičkim jezerima gradi hidroelektrana, a da se na drugim rijekama mora daleko više ulagati da bi se mogle iskorištavati ili da se uopće ne mogu efikasno iskoristiti. U nekim literaturama se može pronaći i mogućnost gradnje elektrane na Mrežnici za koju kaže da nije dovoljno velika i jaka.Prema Mr. sc. Stjepanu Szabi u časopisu ABC tehnike kaže se da je Tesla tada projekt elektrifikacije bazirao na iskorištavanju ličkih rijeka, primjerice pada Korane kod slapa Kaluđerovca na Plitvičkim jezerima. Slapovi Kaluđerovac su slapovi u sklopu jezera Kaluđerovca, koji je na 505 metru nadmorske visine i ima svega 0,02 km2. To je jezero dubine 13 m, a u neposrednoj je blizini velikog slapa. Sve to ima logike, jer je Tesla želio da se na području Plitvičkih jezera napravi nešto slično kao i elektrana na Nijagari.

Na ovom predstavljanju Tesla se uz velikog stručnjaka za elektrotehniku pokazao i zaštitnikom ljepote prirode. Pokazao se i kao realan elektrotehničar jer je u cijelom projektu i pretpostavio da bi se mogla ljepota krajolika uništiti. Tako je Tesla i u projektu predlagao gradnju tunela i ne direktno korištenje vode Korane.

Ako znamo da je 21. prosinca 1893. godine osnovano „Društvo za uređenje i poljepšavanje Plitvičkih jezera i okolice“ tada možemo pretpostaviti da su znanstvenici u Zagrebu željeli sačuvati ljepotu Plitvičkih jezera za buduće generacije. Tako je profesor i kasnije akademika Gustav Janaček, osnivač suvremene znanstvene kemije u Hrvatskoj, na osnivačkoj skupštini 21. prosinca 1893. godine osnovao  „Društvo za uređenje i poljepšavanje Plitvičkih jezera i okolice“. Ovo „Društvo …“ smatra se prvim hrvatskim i evropskim aktivnostima poduzetim u svrhu zaštite i korištenje većeg područja po uzoru na američke nacionalne parkove (Yellowstone 1872. godine).

P. s. Prateći podatke o elektrifikaciji našao sam podatak da je u Ogulinu bila elektrana na plin. Ako netko zna nešto o tome molio bi da me obavijesti na mail Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript .

                           Hvala svima!

Komentari (0)