 Ivana Brlić Mažuranić je rođena 18. travnja 1874. u Ogulinu i danas se obilježava njezin 135. rođendan. Otac joj je bio Vladimir Mažuranić, sin pjesnika i
hrvatskog bana Ivana Mažuranića, on je bio tada na dužnosti državnog odvjetnika. Ivanina majka, Henrietta rod. Bernath, potjecala je iz imućne
Varaždinske obitelji.
Osobitom snagom na Ivanu je djelovao djed Ivan Mažuranić o čemu
svjedoći i dr. Ivo Brlić, sin Ivane Brlić Mažuranić: rijetko su kada
osobni pečat predaka, tradicija obitelji i upliv iste krvi, stvorili dva tako
istovjetna karaktera kao što su to djed Ivan Mažuranić i unuka mu Ivana Mažuranić.
I kada je kao petnaestogodišnja djevojcica poljubila ruku umrloga djeda, jasno je
spoznala da se onaj i vanjštinom i svojom unutrašnjom izgrađenošću impozantni
lik djeda tako usjekao u njezinu žensku i pjesničku dušu, da je ta njezina
duša postala istovjetna djedovom duhu na sav njezin život.
Manifestacija "U Svijetu Bajki Ivane Brlić Mažuranić"
Iako je Ivana rođena u Ogulinu, ova manifestacija održava se u Slavonskom Brodu svake godine u tjednu rođendana spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić (rođena 18. travnja u Ogulinu).
Manifestacija je pokrenuta 1974. godine a u ranim devedesetim zamire
zbog rata (dok topovi govore muze šute...). Nekoliko godina poslije
rata obnavlja se i nastavlja ova dječja manifestacija.
Organizator manifestacije je Upravni odjel za društvene djelatnosti
grada Slavonskog Broda uz pomoć Ministarstva kulture RH, Matice Hrvatske, lokalnih medija (Radio Brod, Radio Slavonija, SBTV, Posavska Hrvatska i SBOnLine.Net), Turističke zajednice, Zajednice Tehničke kulture i osnovnih škola Slavonskog Broda.
U programu manifestacije U Svijetu Bajki Ivane Brlić Mažuranić
koja traje čitav tjedan (od nedjelje dio petka) su susreti djece iz
stradalih hrvatskih gradova, dječje radionice poput literalne,
kazališne, likovne, foto radionice i predstave za djecu. Prvi dan
tjedna je predstava za djecu na Ivaninom trgu, pred njenom kućom u
kojoj je napisala skoro sve svoje bajke i priče za djecu, Nakon toga
slijedi pun tjedan predstava i radionica a od 2007. i ulični festival.
Manifestacija završava vraćanjem "ključeva grada" gradonačelniku i
svečanom predstavom u Osnovnoj Školi Ivana Brlić Mažuranić koja time
obilježava Dan Škole.
Kratka biografija i kronologija
1874. - Ogulin, 18. travnja rođena Ivana Mažuranić, kči pravnika i pisca Vladimira Mažuranića i Henriete Mažuranić rođene Bernath
1878. - S roditeljima seli u Karlovac
1883. - Piše dvije pjesmice na francuskom Ma Croatie i Le bonheur
1886. - Prvi pjesnieki pokušaj na hrvatskom jeziku: Zvijezdi moje domovine (u Ogulinu)
1882. - S roditeljima seli u Zagreb
1890. - Umire joj djed, hrvatski ban i književnik Ivan
Mažurania (1814.-1990.) koji je imao veliki utjecaj u formiranju njene
osobnosti
1892. - Udaje se za odvjetnika i političara Vatroslava
Brlića, udajom ulazi u uglednu građansku obitelj Brlić i dolazi živjeti
u Brod na Savi u obiteljsku kuau Brlićevih
1893. - Rodila kćer Nadu Brlić (1893.-1964., kasnije udana za dr. Viktora Ružiaa)
1894. - Rodila sina Ivu Brliaa (1894.-1977., oženjen Jelenom Kadesnikov-Šeigoljev, a nakon njene smrti Milicom Gajer)
1895. - Rodila sina Vladimira Brlića (1895.-1896.)
1899. - Rodila kćer Zdenku Brlić (1899.-1984., kasnije udanu za dr. Zvonka Benčevića)
1902. - Rodila sina Nikolu Brlića (1902.-1902.)
1902. - Objavljuje Pripovijetke i pjesme za dječake Valjani i nevaljani (vlastita naklada, Zagreb)
1905. - Objavljuje zbirku pjesama i pripovijedaka za djecu Škola i praznici (Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb)
1912. - Objavljuje knjigu pjesama Slike (Tiskara C. Albrechta, Zagreb)
1913. - Objavljuje prvi hrvatski roman za djecu Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića (Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb)
1916. - Objavljuje bajke Priče iz davnine (Matica Hrvatska, Zagreb)
1916. - Na zahtjev Akademije piše svoju Autobiografiju
1917. - Rođena Nedjeljka Brlia (1917.-1973., kasnije udana za Božidara Mohačeka)
1923. - Objavljuje knjigu crtica Knjiga omladini (vlastita naklada, Zagreb)
1929. - Za međunarodni dan mira održala govor, kasnije objavljen kao esej Mir u duši (Hrvatska revija, Zagreb)
1930. - U Hrvatskoj reviji izlazi Ivanina Autobiografija (napisana 1916.) i pismo sinu Ivanu o postanku Priča iz davnine
1931. - Predložena za Nobelovu nagradu za književnost
1934.-35. - Sređuje te objavljuje znanstvenopovijesne zapise: Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi (Tisak Tipografija D.D., Zagreb
1934. - Objavljuje roman Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata (Knjižara Vasić, Zagreb)
1937. - Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti
prima ju za (dopisnoga) člana, čime postaje prva žena koja je postala
elanica Akademije
1938. - Akademija ju predlaže za Nobelovu nagradu
1938. - Umrla u Zagrebu 21. rujna
1939. - Iz tiska joj izlazi, posthumno, knjiga pripovijetki i pjesama za djecu Srce od licitara (Zagreb)
1970. - Zbornik radova o Ivani Brlia-Mažurania (Uredili
Dubravko Jeleia, Joža Skok, Petar Šegedin, Miroslav Šicel i Miroslav
Vaupotić), objavila Mladost, Zagreb
1971. - Kćer Nedjeljka (Neda) Brlić pokreae manifestaciju U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić
1971. - Na središnjem brodskom trgu postavljeno poprsje Ivane Brlia-Mažurania (rad akademskog kipara Vanje Radauša)
1971. - Školska knjiga utemeljuje nagradu Ivana
Brlia-Mažuranić za neobjavljeni književni tekst (roman, zbirku pjesama,
zbirku pripovijedaka) napisan na hrvatskome jeziku i namijenjen djeci i
mladeži do 14 godina
1991. - Grad Slavonski Brod obnavlja manifestaciju U
svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić, koja se kao Tjedan dječjih
svečanosti do 1994. održava pod pokroviteljstvom UNICEF-a, učenici
brodskih škola slikaju desetmetarsko "Platno mira"
1993. - Pod pokroviteljstvom UNICEF-a u vrijeme "Svijeta bajki" održavaju se i Susreti djece hrvatskih gradova stradalih u ratu
2003. - Poprsje Ivane Brlić Mažuranić uklonjeno sa gradskog trga koji nosi njeno ime.
2004. - U Slavonskom Brodu na Trgu S. Miletića postavljen spomenik Ivane Brlia-Mažuranić (rad akademske kiparice Marije Ujevića)(www.ivana-brlic-mazuranic.com)
Danas na 135. rođendan Ivane Brlić-Mažuranić u Kulturnom
centru Dubrava izvodit će se prizori iz predstave “Regoč” i “Kosjenka”,
dok će autorske pjesme iz predstave izvesti Dunja Knebl.
Bit će
predstavljen i projekt naklade Bulaja “Priče iz davnine”, kao i izložba
grafika Luke Duplančića te izložba originalnih ilustracija za knjige iz
biblioteke Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić u izdanju Večernjeg
lista.
Izložbu drvenih skulptura inspiriranih Ivaninim likovima
otvorit će Robert Zdarilek, a naklada Bulaja svoje “Priče iz davnine”
ovih dana predstavlja i na festivalu animacije u francuskom gradu
Lilleu.
 |
