|
Naslov ovog današnjeg teksta je žal za strastvenim čitaocem i pratiocem mojih kolumni i tražiteljem mojih gramatičkih pogrešaka.
Pa i ja sam se modernizirao i pronašao, kao i moj pratilac i strastveni čitalac, alat na alatnoj traci – PRAVOPIS I GRAMATIKA. Ovako za sve napisano, a nije po pravilima, neka bude krivo moje računalo.
No, prije teksta o Nikoli Tesli želio bih se vratiti i na moj tekst o mjernim jedinicama. Drago mi je da se čita ova kolumna koja se ne bavi politikom i ostalim, već nekim preokupacijama jednog malog čovjeka.
DODATAK NA „MJERNE JEDINICE“
Po Zvonimiru Jakoboviću (urednik Tehničke enciklopedije) „DAN je trajanje jednog okreta Zemlje oko svoje osi. Pod tim imenom misli se na tzv. građanski ili zakonski dan, koji se, zbog relativnosti gibanja i izbora referentne točke u svemiru te nejednolikosti rotacije Zemlje, razlikuje od astronomskih pojmova: zvjezdanog dana, Sunčeva dana, srednjeg Sunčeva dana itd. Dan ima dva prirodna dijela, danji dio dana i noć.“ Ovo je samo pojašnjenje prethodne kolumne – uz veliko hvala svima koji su mailom kontaktirali o problematici DANA.
Ali ja se vraćam svojoj ljubavi i malo čitam o nekim patentima Nikole Tesle. Mnogi će prokomentirati da je to dosadno i da ne razumiju bilo koga tko više puta čita neko štivo, ali u tom tekstu koji sam pročitao – i sam ne znam koliko puta – našao sam zanimljivu činjenicu: Opis u sastavu patentnog pisma br. 359.748 od 22. marta 1887. godine.
Da, upravo me datum zainteresirao i vodio da napišem nešto o tom patentu Nikole Tesle.
Nikola Tesla je izrađivao dosta svojih patenata koja su imala teorijsku osnovu, a nisu bili potkrepljeni modelom ili patentom. Tesla se u svom patentu br. 359.748 bavi DINAMO – ELEKTRIČNIM STROJEM. U svom patentu Tesla predlaže nove konstrukcijske osobine namatanja rotora kod dinamo strojeva, ali i konstrukciju rotora koji se, po njegovom mišljenju, uopće ne bi zagrijavao. On čak u svom patentnom pismu navodi: „ …… , ovo metalno tijelo je izrađeno – izliveno – u smjeru nastajanja struja, pa su time Foucaltove struje oslabljene. Drugi uzrok zagrijavanja je pomicanje polova u jezgri rotora. Kao posljedica razdvajanja metalnih jezgri u rotoru i povećane površine zračenja, rizik pre zagrijavanja je smanjen.“
Upravo je to bilo Teslino otkriće, a ne neki patent. On je svojom praktičnom primjenom fizikalnih zakonitosti uspio suzbiti prevelika zagrijavanja na rotorima električnih strojeva, a znamo da je opterećenje i zagrijavanje električnog stroja najveća boljka svakog stroja.
Evo, ove tri slike iz knjige NIKOLA TESLA – Radovi iz područja elektroenergetike, Muzej Nikole Tesle Beograd jasno nam govori o vizionarstvu i traženju novoga i boljega. Tesla je tu tražio zaštitu za rotor koji je konstruiran od limova različitih promjera, za jezgru rotora, za namotaj dinamo – stroja i za magnetski okvir stroja. Cijeli rad je tako pojasnio i objasnio da patentni ured je morao to njegovo djelo priznati kao novost i odobriti patent baš na 22. ožujka 1887.
Njegova patentna pisma bila su toliko slikovita da je svaki pojedinac mogao na osnovu pisma i crteža dobiti sliku o patentu. Ovaj patent je priznat i u Kanadi, Velikoj Britaniji i SAD – u. Patent je zaprimljen 14. siječnja 1886. a prihvaćen za patent i novitet 22. ožujka 1887. godine.
„OD SVEGA SRCA VAM HVALA“
Prijašnje kolumne:
 |
