Besplatne novine sjeverozapadne Hrvatske

Županijska Javna ustanova Natura viva planira ju trajno zaštiti kao geomorfološki spomenik prirode.

'Projekt je bio usmjeren da prvo valoriziramo to područje, da zaštitimo špilju kao takvu zbog njenih vrijednosti, ali istovremeno da pokažemo da je moguć 'suživot' sa kamenolomom. Odnosno da je moguće nastaviti njegov rad, ali pod određenim uvjetima i mjerama zaštite prirode', kaže ravnateljica JU 'Natura Viva' Darka Spudić.

Špilja je duga 8487 metara, a njenu zaštitu još pred dva desetljeća inicirale su speleološke udruge.
To je rezultiralo privremenom zaštitom, no sada se traži ona trajna što bi i za samu općinu bila velika stvar, posebno gospodarski s obzirom da je sudbina kamenoloma (nekad glavnog pokretača razvoja u Tounju) sada neizvjesna, napominje i sam načelnik Tounja Ivica Sopek.

'Bojim se da će sudbinu i tijek kamenoloma odrediti Trgovački sud u Rijeci. Pa, ako to bude loše mislim da će se Općina i svi skupa okrenuti nekim novim gospodarskim saznanjima i naći nešto što bi nas moglo izvući iz ove teške gospodarske situacije', nada se Sopek.

Špilju bi se stavilo u turističku svrhu jer ono što ona krije u mnogome je jedinstveno. Osim rijetke vrste spužve, pola metra dugačkih 'špageti' stalaktita i sličnoga, u njoj su pronađene i freatičke sige. One predstavljaju svjetski fenomen, pojašnjava Marina Trpčić, voditeljica projekta zaštite.

'Ove sige nastaju u uvjetima potpuno vodom potpoljenih dijelova špilje i u svijetu za sada samo je tu nađena. To su posebni oblici siga, na hravatskom su prevedeni kao 'drvene ljuske' jer ima jako puno koncentričnih ljusaka koje su slagane jedna na drugu i posebne su i izgledom i nastankom', ističe Trpčić koja je kao speleolog nebrojeno puta posjetila ovu špilju.