|

Sinoć je u našu redakciju stiglo još jedno pismo mještana Šetališta Krlenac, koje je navodno otišlo i na adrese ostalih medija, te predsjednika Gradskog vijeća Milana Sabljaka. Naime radi se o problemu oko velike količine ambrozije na području Grada Ogulina, na što se u posljednje vrijeme žali sve više građana, a neki su odlučili reagirati te upozoriti na gorući problem koji utječe na zdravlje Ogulinaca.
Pismo gospodina Dragana Božićeviča, koje je poslao na adresu Gradskog vijeća, objavljujemo u cjelosti:
DRAGAN BOŽIČEVIĆ O G U L I N Šetalište Krlenac 14
U Ogulinu, 10.09.2009.
GRADSKO VIJEĆE GRADA OGULINA N/ r. predsjednika gosp. Milana Sabljak
P r e d m e t : AMBROZIJA, opasna biljka – korov, posebno za ljude alergične na nju i sl. . Prijedlog sprječavanja epidemije
Opaska!: Ambrozija nije jedna biljka koja je ovdje prozvana. Navest ću Vam još jednu ali ta je obično nastanjena u šumi ili po rubnim dijelovima šume, a to je lijeska. Njezine rese odnosno sjemenke vise po dvije i uz pomoć najmanjeg vjetra izaziva suzenje, otežano disanje i sl. Uništavanjem barem 33,3% AMBROZIJE situacija u gradu bi bila u granicama ''normale“. Posebno naglašavam da ovo pišem na poticaj dr. veterine Vladimira Kubelke, a smatram i većine vijećnika Gradskog vijeća koji su ovo htjeli ''progutati'', ali eto nije bilo uspjeha. Ponovo eto ja i moji sugrađani hoćemo pod hitno da se ova tema stavi u dnevni red pa makar trajalo jedan cijeli dan. Zašto??? Zato što je ta biljka jako puno poznata i za alergičare puno vrsti posebno opasna. Ponavljam, dr. veterine Vladimir Kubelka je preko radio postaje Ogulin i direktno u Gradskom vijeću upozorio ogulinsku javnost i šire o ambroziji, biljki koja uništava dišne puteve, izaziva suzenje očiju itd. …. . Biljka koje uništava zdravlje bolesnih i zdravih. Biljka je to koja će za 1-2 godine učiniti puno zla. Ja kao čovjek koji sam svakodnevno u šumi (bavim se uzgojem njemačkih ovčara) ovo sve negativno primijetio sam prije nekoliko godina, ali nisam to mogao povezati sa biljkom – korovom AMBROZIJOM koja mi je prije svega u mnogome otežavala disanje, izazivala curenje nosa, promuklost, grlobolju i sličnp, svaki dan sve više i više.
Umoljavam Vas pa poslušajte prije svega mene i mnoge moje istomišljenike, pa zar Vam je dr. veterine Vladimir Kubelka ovo iznio da samo nešto reče u javnosti? Za 1-2 godine svi ćemo se pitati zašto smo na primjer rješavali pitanje ribolova 1,2 ili 3 štapa nego ovo prije navedeno?? Jednostavno , ali čitatelji, svi mi znamo što je bitnije.
Da skratim , nakon izjava stručnog čovjeka dr. Kubelke na radio Ogulinu i Gradskom vijeću nije se povela rasprava i donijeli neki važni prijedlozi - odluke. Npr. da privatne parcele treba u toku proljeća – ljeta – jeseni isključivo barem dva puta kositi i ambroziju spaliti. Ukoliko to privatne osobe ne čine, upozorenje maksimalno za 7 dana, a ako ne kazna i to ''MERIČKA''.
- da grad Ogulin sankcionira svoje površine (isto min. dva puta godišnje) , te da se odredi tko će to uraditi i na kojim mjestima, te gdje je naj kritičnije. - Kubelka ovaj puta bez dr. (neka izvine) iznesao je jako važan problem eko – Ogulina, pod br. 2. naravno, jer br. 1 je IPAK korito rijeke Dobre – Đule. Ali i to kočite – zašto?. Vrijeme je da počnete već ove godine jer je jesen prognozirana suha i topla te se radovi mogu izvoditi. Krenite ove godine sa 25 % sredstava, slijedeće 50% i treće godine sa 25%. To je za proračun Grada zanemarujuća investicija, ako zanemarimo Đulin ponor, a ako ga mislite uređivati to je bacanje novaca. Jer daleko bolja je investicija Kranjčevka sa djelomično boljom cestom, biciklističkom stazom, trim stazom za rekreativce, profesionalce i sl..
Ja sam čovjek koji sam od svoje 5 godine svakodnevno u šumi i ribolovu. Planinar sam, član GSS-a, planinario sam od djetinjstva i završio sam zimski tečaj Gorske službe spašavanja u roku od 10 dana na planini Platak , Snježnik i Risnjak i dio slovenskog teritorija.
Navedene posljedice sam primjetio prije nekoliko godina ali nisam ni slutio da bi to mogla biti neka od biljaka alergenata, da mi to stvara probleme kod disanja, curenja nosa , promuklost i sl. Ovo su osobno moja zapažanja, nikada u životu nisam bio bolestan do 1994. pred kraj Domovinskog rata. Ta ili slična liječnička dijagnoza nije posebno draga da kao drugi ili treći čovjek grada progovorim o tome jasno i istinito.
Ponovo zahvaljujem gospodinu dr. Kubelki Vladimiru jer moja ideja bi isparila u zrak. Posebno mi je drago da dr. Kubelka , stručnjak i obrazovan čovjek prvi stavio u javnost da se čuvamo, pazimo i uništavamo bilje kao AMBROZIJA. Neću dulje pisati, poslušajte glas naroda, dr. Kubelke Vladimira TE PRIHVATITE DA SE PRIVATNE PARCELE TREBAJU KOSITI MINIMALNO DVA PUTA GODIŠNJE SA SPALJIVANJEM KOROVA PO ZAKONU. Za državne parcele da se odrede radne organizacije koje će to raditi pod uvjetom javnog natječaja, ali ne kao do sada. Ukoliko se državne i privatne parcele ne budu održavale, gradsko vijeće koje će sadržavati komisiju, bit će razno raznih tužbi , što je već i trebalo biti.
Vjerujemo da ovo neće dugo potrajati , da ćemo svi biti zadovoljni, Sa osobitim štovanjem! Dragan Božičević Ambrozija, naoružana i iritirajuća
Zrela biljka stvara i do osam milijuna peludnih zrnaca, a oprašuje se vjetrom, što je jedna od karakteristika alergogenih biljaka
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia elatior), točnije pelinolisni limundžik, u narodu poznata i kao partizanka i Krausova trava, u današnje se vrijeme smatra najvećim neprijateljem osoba koje boluju od alergijskog rinitisa, s obzirom na to da je njezina pelud najjači peludni alergen. Procjenjuje se da svaki deseti stanovnik Hrvatske boluje od peludne alergije na ambroziju, s tim da je broj oboljelih iz godine u godinu sve veći jer se širi i ambrozija. Najrasprostranjenija je između rijeka Save i Drave te uz jadransku obalu (Istra, Zadar, Makarska).
Podrijetlo, osobine, cvatnja
Ambrozija je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a u Europu je stigla kao slijepi putnik na brodovima s robnim pošiljkama. Njezino prvo pojavljivanje u Hrvatskoj zabilježeno je 1941. godine.
Jednogodišnja je biljka, uspravne i razgranate stabljike, koja izraste do 1,5 metara visine. Stabljika je posuta grubim dlačicama, pa je poželjno staviti rukavice kad je se uklanja, tj. čupa. Listovi su jajasta oblika, također posuti dlačicama i jako nazubljeni. Cvjetovi su skupljeni u žute grozdove na vrhu stabljike. Biljka najviše voli napuštena staništa, poput željezničkih pruga, cesta, puteva te nedovoljno obrađenih zemljišta i polja. Često raste i kao korov u nasadima suncokreta, šećerne repe, kukuruza, soje i krumpira. Niče u travnju, a cvjetati počinje sredinom srpnja. Biljka proizvodi pelud u golemim količinama (zrela biljka stvara i do osam milijuna peludnih zrnaca), a oprašuje se vjetrom, što je jedna od karakteristika alergogenih biljaka.
Alergija - simptomi, samopomoć, liječenje
Klasični simptome alergijskog rinitisa su kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice, pojačano suzenje očiju i otečene vjeđe. Stoga valja izbjegavati izlaganje alergenu (peludi) u najvećoj mogućoj mjeri. To znači da se ne preporučuje boravak na otvorenom od 5 do 10 sati ujutro, kad je koncentracija peludi najveća. Potrebno je i nužno držati prozore stana zatvorene, a stakla na automobilima tijekom vožnje podignuta. Za boravak na otvorenom dobro je planirati vrijeme poslije kiše, jer kiša ispire pelud, pa je tada njegova koncentracija u zraku najmanja. Prije odlaska na spavanje preporučuje se tuširanje i pranje kose kako bi se odstranila tijekom dana nakupljena pelud.
Ako je to moguće u vašem gradu, svakako je korisno informirati se o koncentraciji peludi u zraku i ponašati se sukladno tome. Naime, osobama koje pate od alergije na ambroziju pravodobna spoznaja o vremenskim uvjetima postaje dobar saveznik. Kao što smo već rekli, najbolje je kišno razdoblje, a najgore kad je vjetrovito i vrlo toplo, jer se tada pelud najjače rasprostranjuje i izaziva najviše simptoma.
Liječenje se provodi antihistaminicima te protuupalnim lijekovima i dekongestivima. Kao vrlo koristan oblik sprječavanja alergije pokazalo se stvaranje mehaničke barijere ulasku alergena u dišni sustav. To se može postići Nasaleze sprejom za nos, koji na površini nosne sluznice formira mehaničku zaštitu od kontakta s alergenom, umanjujući mogućnost razvijanja simptoma alergije.
Zajednička borba
Ako ambrozija raste pojedinačno, treba je iščupati zajedno s korijenom. Za veće površine preporučuje se košnja prije negoli biljka počne cvjetati, i to plitka, nekoliko centimetara od tla. Ako je potrebno, mogu se upotrijebiti i kemijska sredstva.
U nekim hrvatskim gradovima (Zagreb, Osijek, Varaždin...) postoje službe koje se bave borbom za sprječavanje ambrozije, pa bi bilo dobro obavijestiti ih o prisustvu biljke u vašem susjedstvu i zajedno s njima aktivno sudjelovati u njezinu uklanjanju.
Čak i u slučaju da vi ili vaši ukućani ne bolujete od tog ili nekog drugog oblika alergije, obratite pozornost na pojavljivanje te biljke u vašoj okolini. Pokušajte je ukloniti sami ili uz pomoć udruga i ustanova koje se bave tim problemom, jer tako možda pomažete i sebi. Nikad ne možete biti sigurni da ta neugodna biljka sutra neće i kod vas izazvati neugodne alergijske simptome.
Kako bih na duhovit način ilustrirala borbu protiv ambrozije u svijetu, navest ću primjer Amerike, gdje se organiziraju prave potjernice, kao u filmovima, sa slikom ambrozije uz natpis: Traži se! Naoružana i iritirajuća! I doista, ambrozija se dobro naoružala i sve više osvaja naš okoliš, a na nama je da joj se suprotstavimo svim raspoloživim sredstvima. Možda zvuči ružno, jer biljka nije kriva što joj je priroda namijenila tako neugodnu ulogu. No, možda je njezino prisustvo samo test za sve nas, za našu brigu o okolišu i dobrobit mikro i makro susjedstva. Autor: Ivana Topolovec, mr. pharm.
|
|
 |