|

U prva dva mjeseca ove godine Ogulin je ostao bez 20 obrta i spao na 339! U gradu podno Kleka to je, u tako kratkom vremenu, najveći broj ugašenih obrta, ocjenjuje Branko Poljak, predsjednik Udruženja obrtnika. - Najviše su zatvarani trgovački i Obrti uslužnih djelatnosti, ali i proizvodnih. Teško je reći kome je najteže, čini mi se da je najteže svima – priča Poljak.
A bilo ih je 390....
Teško je odrediti i koji je od problema s kojima se obrtnici, kojih je godinama bilo oko 390, suočavaju najveći. Jer onaj koji pritišće većinu ljudi, manjak novca, osjeti se svugdje. - Slaba je kupnja, pa onda i potražnja, slabo se posluje, slabo se naplaćuje – nabraja Poljak. Iako i sam u obrtničkim vodama pliva pune 44 godine, posljednjih nekoliko smatra najgorima. - Ovo je najteži preiod! Lako je napraviti, ali teško naplatiti, nikad nije bilo teže – kaže. Koliko je teško pokazuje i to što razmišlja o mogućnosti smanjenja broja radnika. - Žao mi je ljudi, 11 ih zapošljavam. Jednom sam im rekao da ću morati dati otkaze, a oni mi kažu: A šefe, kud ću ja, kad je ovakva kriza? . prisjeća se Poljak. Da je opća kriza utjecala na smanjenje broja obrta u Ogulinu, slaže se i gradonačelnik Nikola Magdić. - Nismo izuzetak, kupovna moć pada, sve je veći broj nezaposlenih. Na trgovačke obrte sigurno je utjecala i ponuda velikih trgovačkih lanaca, a građevinarstvo osjeti da da su smanjene investicijske aktivnosti – kaže Magdić. Primjećuje da drvna industrija, koja je bila prva na udaru krize, a onda i obrti koji se bave tom djelatnošću, polako bilježi pozitivne pomake.
Nema sloge
Vjeruje da bi tako uskoro moglo biti i u građevinskoj branši, iako smatra da su neke dobre prilike propustili. - pokušavali smo ih uključiti u one investicije koje je Grad vodio, no događalo se da ne ispunjavaju tražene uvjete ili da je netko izvan Ogulina 30% jeftiniji od ogulinskih ponuđača. Postojala je i inicijativa da se gradski obrtnici udruže, pa daju zajedničku ponudu, ali nisu je pihvatili. Češće je problem u međusobnim odnosima, nego u Gradu, mi bismo voljeli da poslove izvode ovdašnji gospodarstvenici . naglašava Magdić, podsjećajući da Grad nastoji gospodarstvu i obrtništvu olakašti koliko može: nemaju prireza, niska je komunalna naknada i doprinos, spomenička renta. Podsjerivši da se kriza i županiji i dalje osječa, Darko Stanković, predsjednik županijske obrtničke komore, kaže da su u Ogilinu, u Bechtelovo vrijeme poznatom po nitu investicija, stali projekti vezani za građevinarstvo, a oni lančano za sobom povukli u probleme i mnoge druge djelatnosti.
S 2704 obrta, krajem 2005., prošli mjesec pali na 2200
Najžilaviji dio gospodarstva, kako se ćesto naziva obrtništvo, u Karlovačkoj županiji u nepunih je šest godina ostao bez 504 obrta! - Poslijednjeg dana 2005.bilo ih je 2704, godinu poslije 2632, pa 2007.godine, kada ih je najmanje ugašeno 2613. Zadnjeg dana 2008.registrirano ih je bilo 2515,godinu poslije 2376, a 31 prosinca 2010.godine 2223. U veljači ove godine u županiji je bilo 2200 obrta – kaže Vlado Jelkovac, tajnik Obrtničke komore županije.
 |