Besplatne novine sjeverozapadne Hrvatske

Vagon teretnog vlaka iskočio je iz tračnica u utorak oko ponoći na pruzi Rijeka-Zagreb, 200 metara prije željezničke postaje Fužine. Lokomotivom su upravljali 35-godišnji strojovođa iz Rijeke i 25-godišnji pomoćnik strojovođe iz okolice Slavonskog Broda.

Nakon jučerašnjih 25-30 stupnjeva danas je stiglo najavljeno zahlađenje i počela prava jesen. Od jutra diljem zemlje uz desetak stupnjeva niže temperature pada kiša, a ispred dubrovačkih zidina stvorila se i velika pijavica koja je zaprijetila velikom kruzeru.

Glavni »krivci« što je u Vrbovskom, gradiću koji je demografski u posljednjih deset godina teško stradao, vladala neuobičajena živost, dvije su priredbe – Susret branitelja Gorskog kotara te Sportsko ljeto organizirano u povodu obilježavanja Dana domovinske zahvalnosti. Budući da su obje priredbe trajale cijeli dan o točnom broju gostiju i sudionika teško je govoriti, ali po najavama organizatora očekivalo se oko 700 sudionika susreta branitelja te više od 200 malih i velikih natjecatelja Sportskog ljeta. Najveća gužva vladala je na tržnici gdje su obje priredbe otvorene i odakle su u natjecanja kretali sudionici biciklijada, duatlona i krosa, a tu je održano i atraktivno povlačenje užeta. Veliko borilište bila je i Sportska dvorana Vrbovsko u kojoj su, kao i na nogometnom igralištu uz nju, igrane utakmice malog nogometa i šaha, a sudionike boćarskog turnira ugostili su kafić »Green« i naselje Jablan.

DELNICE - Kratke rukave od sredine tjedna moći ćemo pospremiti u ormare, barem se tako čini prema prognozi na Državnom hidrometeorološkom zavodu.

VRBOVSKO - Za pljačku trgovine u Vrbovskom 21. siječnja prošle godine tijekom koje je uz prijetnju nožem uzeo 2000 kuna Dejan Oštrina (25) nepravomoćno je osuđen na tri godine zatvora. U presudi Županijskog suda u Karlovcu, koju je pročitao Ante Ujević, Oštrini se oduzima nepripadno priskrbljen novac.

DELNICE - I protekloga je tjedna policija na prometnicama Primorsko-goranske županije alkotestirala vozače. Od 306, koliko ih je zaustavljeno, 31 je imao koncentraciju alkohola veću od 0,50g/kg.

Sve češći primjeri raznoraznih analiza ustrojstva lokalne samouprave u Hrvatskoj svojevrsna su priprema za ono što Hrvatsku nedvojbeno čeka uz čin ulaska u EU – preustroj sadašnjeg, po mnogima, preskupog sustava lokalne samouprave koji čini 429 općina, 126 gradova i 20 županija. Broj uposlenih u tijelima tih jedinica lokalne samouprave smatraju mnogi, prevelik je, a ako mu se dodaju brojni činovnici (njih čak 60. 000!) uposlenih u državnim službama, onda je jasno da se iz proračunskih sredstava diljem Hrvatske osigurava plaća za jedan veći hrvatski grad!

Da je riječ o iznimno velikom opterećenju za hrvatsku privredu, poduzetništvo i obrtništvo nepotrebno je pojašnjavati jer je svakome tko se imalo razumije u sustav osiguravanja sredstava za plaće tako velikog broja uposlenih jasno kako najveći dio poreza onih koji rade u privredi odlazi za one koji su uposleni u državnoj ili birokraciji lokalne samouoprave. Isto je tako svima jasno da se sve teže osigurava potrebna svota novca te da će, prije ili kasnije, doći do loma pojedinih dijelova sustava pri čemu će prve na redu biti one općine i gradovi, a njih je čak 275 od ukupnog broja od 555, koji imaju tzv. poseban status financiranja, a uz to primaju i državne dotacije.

Zagrebačka studija

Promjene su, dakle, nužne jer sadašnji sustav mnoge vodi u propast, a teškoće će donijeti svima. Što i kako treba mijenjati teško je u ovom trenutku reći, a jedno od mogućih rješenja nudi i istraživanje pod nazivom »Analitička podloga za učinkovitu decentralizaciju« koje su javnosti nedavno predstavili njegovi autori, stručnjaci zagrebačkog Ekonomskog instituta. Autori studije mišljenja su da bi se do efikasnijeg rada i bitnog smanjenja troškova lokalne samouprave moglo doći promjenom načina financiranja koji bi jedinicama lokalne samouprave omogućio stabilne prihode te reorganizacijom u okviru koje bi moralo doći do smanjenja (pre)velikog broja općina i gradova pri čemu bi trebalo uvažavati pravilo po kojem općina može biti samo ona sredina koja ima najmanje 2.000 stanovnika, gradovi najmanje 10. 000, a veliki gradovi najmanje 35. 000 stanovnika. Poštovanjem ovih pravila, kao i jasnom raspodjelom obveznih nadležnosti između općina, gradova, velikih gradova i regija, smanjio bi se broj uposlenih, povećala efikasnost i pojačali financijski prihodi, smatraju stručnjaci Ekonomskog instituta ističući kako je njihovo istraživanje u osnovi samo prijedlog, a realizacija ovisi o brojnim drugim elementima i stavovima pri čemu o svemu treba svakako provesti i javnu raspravu.

Napredak malenih

Izneseni kriteriji na goranskom bi području od devet goranskih lokalnih samouprava (tri grada i šest općina) promjene donijeli u njih osam, a status kakav ima i sada zadržala bi jedino Općina Ravna Gora koja po broju stanovnika ispunjava uvjet od najmanje 2.000 žitelja. Svi ostali bili bi zahvaćeni promjenama. Zbog premalog broja stanovnika Čabar, Delnice i Vrbovsko izgubili bi status grada i postali općine, a Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj i Skrad prestali bi biti općine i morali bi ili biti priključeni nekom većem (Delnice?) ili se udružiti po nekom drugom kriteriju. Takav scenarij zasigurno bi doveo do smanjenja, i to znatnog, broja uposlenih čime bi novostvorenim lokalnim samoupravama svakako bilo lakše osiguravati sredstva za rad. No, vrlo je upitno bi li to donijelo efikasniji i kvalitetniji rad novih lokalnih samouprava.

Naime, goranska iskustva pokazuju da je nakon preustroja iz 1993. godine u manjim goranskim sredinama, točnije nekadašnjim Mjesnim zajednicama velike Općine Delnice, danas samostalnim općinama (Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Skrad i Ravna Gora) ostvaren itekako uočljiv napredak, posebno na području izgradnje i uređenja komunalne infrastrukture, pa je nelogično ići u promjene sustava koji je donio očigledan napredak. Istina, nepobitna je činjenica i to da u nekima od današnjih devet goranskih lokalnih samouprava zaista ima previše zaposlenih, ali to je problem koji će, kad ih pritisne financijska besparica, biti prisiljeni rješavati sami jer neki jednostavno neće moći plaćati toliki broj uposlenika (novilist.hr)

SKRAD - Općina Skrad je proteklih dana prišla sanaciji oštećenja u ulici Vladimira Nazora. Naime radi se na popravku dijela ceste između kuća Rački i Glad gdje je došlo nakon lanjskog asfaltiranja ceste do puknuća asfalta i propadanja ceste u dužini od tridesetak metara zbog oborinskih voda koje su omekšale podlogu.