Besplatne novine sjeverozapadne Hrvatske

Ovomjesečno redovito istraživanje CRO Demoskop, provedeno 1. i 2. srpnja, obilježeno je ostavkom Ive Sanadera na mjesto premijera. To je glavni događaj u zemlji u posljednjih mjeseca dana, utjecao je na stranačke preferencije, doživljaj pozitivnih i negativnih političara, kandidata za budućeg predsjednika zemlje. Drugim riječima, ova je ostavka u javnom mnijenju izazvala popriličan potres koji se očituje i u rezultatima istraživanja koje je provedeno odmah nakon ostavke Sanadera (srijeda i četvrtak).

Ostavka Ive Sanadera utjecala je na stranačke preferencije i to padom izbora HDZ-a, i istovremenim porastom neodlučnih birača. Drugim riječima, u biračkom tijelu HDZ-a dogodio se „šok“ koji je njihovo biračko tijelo pogurao među neodlučne, koji čekaju daljnji rasplet situacije unutar stranke i u državi. Taj šok nije osobito pomogao povećanju izbora najveće opozicijske stranke koja se zadržala na sličnom izboru kao i prethodni mjesec. To u brojkama izgleda ovako: na prvom mjestu zadržao se SDP s izborom od 28,4% (prethodni mjesec 28%), dok je izbor HDZ-a u posljednjih mjesec dana pao za 3,6 postotnih bodova (s lipanjskih 27,3% na ovomjesečnih 23,7%). Kod neodlučnih je uočljiv veliki porast u odnosu na prethodni mjesec (sa 17,7% na 23,4%), a posebice u odnosu na isti mjesec iz prethodne godine (kad je zabilježeno 12,3% neodlučnih). Sanaderova ostavka nije imala nikakvog učinka na preferencije ostalih stranaka, bilo pozicije ili opozicije, koje su se uglavnom zadržale na sličnim rezultatima kakvi su zabilježeni u prošlom mjesecu. HNS je i dalje treća stranka sa 6,5% izbora, a još samo na nacionalnoj razini prelazi izborni prag s rezultatom od 5,4%. Dalje slijede HSU (3,4%), HSP (2,8%), HDSSB (1,6%), HSLS i IDS (1,2%). Sve ostale stranke, koje su i izvanparlamentarne, bilježe izbor u ukupnom zbroju od 2,3% (DC, HB, PGS, ASH, Ljevica Hrvatske, SDSS, nezavisne liste...).

Ostavka Ive Sanadera je utjecala i na doživljaj pozitivnih i negativnih političara u našoj zemlji. Na obje je ljestvice, "pozitivaca" i "negativaca", pogoršan doživljaj glavnog aktera sadašnje političke krize u zemlji, Ive Sanadera. Tako je bivši premijer u pozitivnom doživljaju u odnosu na posljednji mjesec "izgubio" 4,4 postotnih bodova, a u odnosu na isti lanjski mjesec pad je vrlo značajan i iznosi 10,2 postotnih bodova. U ovomjesečnom istraživanju među pozitivnim političarima i dalje je na vrhu ljestvice uvjerljivo prvi, predsjednik Stjepan Mesić s 24,1% izbora. Zoran Milanović je na drugom mjestu s 9,7% izbora, dok je Ivo Sanader treći sa 7,2% (prema prošlomjesečnih 11,5%, odnosno 17,4% iz lanjskog srpnja). Dalje slijede tri SDP-ovca: Milan Bandić (6,9%), Ljubo Jurčić (3,8%), Ivo Josipović (3,7%). Iza ovog trojca je Radimir Čačić (3,3%), Ivan Čehok (3,0%), Vesna Pusić i Damir Kajin (po 1,7%), nepolitičar među političarima, guverener Željko Rohatinski (1,5%), i vjerojatno nova premijerka Jadranka Kosor (1,3%).

Premijera Ivu Sanadera u ovomjesečnom ispitivanju za najnegativnijeg političara u zemlji je istaknulo 36,5% ispitanika/ca (prema lipanjskih 33,8%, ili lanjskih 23,5%). Na drugom se mjestu negativnih doživljaja nalaze svi političari (odgovor: svi političari) i to s izborom od 9,1%. Na trećoj poziciji sa 7,8% izbora za najnegativnijeg političara nalazi se Andrija Hebrang, a Zoran Milanović je četvrti sa 6,6%.

Najvažnija tema u posljednjih mjesec dana u zemlji je ostavka Ive Sanadera koja je s 36,5% izbora nakon nekoliko mjeseci s vrha pogurala gospodarsku krizu u zemlji (sada na trećem mjestu s izborom od 13,4%). Između ove dvije teme ugurao se prosvjed seljaka koji je izbor za događaj mjeseca za 22,2% ispitanika. Smjena ravnatelja policije Vladimira Fabera bila je najznačajnija tema za 7,6% ispitanika, dok je slovensku blokadu pretpristupnih pregovora i zastoj u pregovorima oko pristupanju EU izabralo svega 7,4% ispitanika. Odluka Ustavnog suda kojom se ukida zabrana rada trgovina nedjeljom najznačajniji je događaj mjeseca za 3,7% ispitanika, dok je za 2,4% to bio posjet kineskog predsjednika našoj zemlji.

Rad koalicijske Vlade početkom srpnja, neposredno nakon ostavke Ive Sanadera, zabilježio je najnižu podršku od početka mjerenja, odnosno od siječnja 2004. godine, od početka prvog mandata vlade Ive Sanadera. Rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava podržava 22,9% ispitanika, dok je ne podržava (djelomično ili nikako) 65,2% ispitanika, uz 17,4% s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju). Ova najslabija podrška radu Vlade vidljiva je i u ocjeni rada koja je također najniža od početka mjerenja i iznosi svega 2,24.

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Podrška članstvu u EU pada šest mjeseci zaredom i to pod utjecajem svih događaja oko pretpristupnih pregovora o hrvatskom pridruživanju. Tako je u posljednjem istraživanju zabilježena podrška članstvu od 47,8% (prije mjesec dana 48,1%). Protiv članstva u EU izjasnilo se 41,9% ispitanika, uz 10,3% neodlučnih.

Zadnje redovito područje CRO-Demoskopa, ali ne i manje zanimljivo, odnosi se na preferenciju kandidata za budućeg predsjednika Hrvatske. Na vrhu je, unatoč ostavci, Sanader koji je sa 16,2% izbora na prvom mjestu (u odnosu na 11,9% iz prošlog mjeseca). Ovo bi mogao biti pokazatelj da javno mnijenje doživljava ovu ostavku kao manevar za kandidaturu za Pantovčak, a što će se vrlo uskoro moći i utvrditi. Na drugom i trećem su mjestu dva SDP-ova kandidata. Ivo Josipović s 14,4% izbora je drugi (ili 5,1 postotni bod više nego prošli mjesec), dok je Ljubo Jurčić s 13,2% na trećem mjestu (ili 4,3 postotna boda više nego u lipnju). Na četvrto je mjesto „poguran“ donedavno najozbiljniji takmac, Nadan Vidošević koji je izbor 10,7% ispitanika (prema 11,6% iz prošlog mjeseca). U izboru dvoje HNS-ovih kandidata u blagoj je prednosti Radimir Čačić (7,6%) u odnosu na Vesnu Pusić (5,4%). Andrija Hebrang, mogući kandidat HDZ-a je još uvijek s nešto slabijim rezultatom (3,6%), ali mu se šanse mogu povećati javnom percepcijom stvarnog političkog umirovljenja Ive Sanadera. Ostala tri kandidata, Damir Kajin, Denis Latin i Miroslav Tuđman, bilježe izbor oko 3%.


U istraživanju preferencije kandidata za novog čelnika odnosno čelnicu HDZ-a najveći je izbor zabilježila Jadranka Kosor, vjerojatna mandatarka nove Vlade i buduća predsjednica HDZ-a. Ona je na prvom mjestu s 14,6% izbora, a slijedi Dragan Primorac s 13,8%, Božidar Kalmeta (10,1%), Andrija Hebrang (7,2%), Damir Polančec (6,2%), Darko Milinović (5,3%) i Ivan Šuker (5,1%), uz veliki udio ispitanika koja nisu imala stajalište o predloženim kandidatima ili ovoj temi (preko 37% ispitanika). Ako promatramo samo doživljaj ovih političara među biračima HDZ-a, onda je izgled ove ljestvice nešto drugačiji. Jadranka Kosor je i dalje na prvom mjestu, ali je slijede Božidar Kalmeta i Andrija Hebrang, dok je Dragan Primorac među biračima HDZ-a tek na petom mjestu iza Darka Milinovića. Damir Polančec u obje kategorije (ukupno javno mnijenje i birači HDZ-a) ima sličan doživljaj, kao i Ivan Šuker.

S druge strane, unutarstranačka nominacija SDP-ovog kandidata za budućeg predsjednika RH ali i događaji unutar i oko stranke vezani uz ove nominacije imaju zanimljiv utjecaj na percepciju kandidata iz ove stranke koji su se spominjali kao oni koji bi mogli ili trebali biti kandidati za Pantovčak. Na vrhu je vrlo tjesan rezultat između dva kandidata: Ivo Josipović je zabilježio izbor od 18,9% dok mu njegov protukandidat Ljubo Jurčić s izborom od 18,5% puše za vrat. Gradonačelnik Zagreba, koji voli gledati prema vrhu Medvednice, je na trećem mjestu sa 17,7% izbora. Predsjednik stranke, kojega su predlagali neki iz vrha SDP-a ali i novinari, ali u bitno drugačijim konstelacijama političkih odnosa (s pretpostavkom da se natječe Ivo Sanader), bilježi izbor od 12,2%. Na ovaj rezultat vjerojatno utječe i njegovo nedvosmisleno neprihvaćanje uloge kandidata za predsjednika. Zlatko Komadina i Zvonimir Mršić, dva izborna pobjednika na lokalnim izborima, zabilježila su rezultate oko 7%.

Posljednje su dvije teme usmjerene na doživljaj ostavke Ive Sanadera, odnosno stajalište o prijevremenim izborima. Ostavka premijera Sanadera za najveći je dio ispitanika imala negativan doživljaj. Među negativnim doživljajima najveći izbor je zabilježen za tvrdnju, odnosno stajalište prema kojem je "Ostavka kukavičluk/kapetan napušta brod koji tone" za koju se opredijelilo 26,6% ispitanika. Druga je tvrdnja, odnosno stajalište prema kojem je "Ostavka izraz neodgovornosti prema zemlji u vrijeme velike krize", za što se opredjelilo 20,5% ispitanika. Posljednja negativna tvrdnja, s elementima neutralnog doživljaja "Zemlja je u vrlo teškoj situaciji i ostavka nije dana u dobro vrijeme" bilježi izbor od 16,9%. Posljednja dva stajališta izražavaju razumijevanje za ostavku. Tako stajalište "Podržavam odluku bez ikakve zadrške (u potpunosti)" bira 7,4% ispitanika, dok njih 22,9% "Podržava odluku, ali je premijer trebao dati detaljnije obrazloženje ostavke".

Prijevremeni izbori su rješenje za novonastalu situaciju za 49,8% ispitanika, dok se 42% ispitanika slaže s prijedlogom HDZ-a da se izvrši rekonstrukcija Vlade novim preslagivanjem iste koalicije koja ima većinu u parlamentu. (seebiz.eu)

Komentari (0)

RSS feed Comments